Ugljen je zapaljiva, sedimentna, organska stijena koja se sastoji uglavnom od ugljika, vodika i kisika.

Nastaje iz vegetacije koja je konsolidirana između ostalih slojeva stijena i izmijenjena kombiniranim učincima pritiska i topline tijekom milijuna godina kako bi nastala slojevi ugljena.

Ugljen je fosilno gorivo i mnogo je obilniji od nafte ili plina, a u svijetu ostaje oko 109 godina ugljena.

Ugljen ne samo da osigurava električnu energiju, već je i neophodno gorivo za proizvodnju čelika i cementa te za druge industrijske djelatnosti.

Slijedi daljnje informacije o ugljenu, gdje se nalazi, kako se vadi i koristi;

ŠTO JE UGLJEN?

Coal formation began during the Carboniferous Period – known as the first coal age – which spanned 360 million to 290 million years ago.
Ugljen je fosilno gorivo i izmijenjeni je ostatak pretpovijesne vegetacije koja se izvorno nakupljala u močvarama i tresetnim močvarama.
Energija koju danas dobivamo iz ugljena dolazi iz energije koju su biljke apsorbirale sa sunca prije milijuna godina. Sve žive biljke pohranjuju sunčevu energiju kroz proces poznat kao fotosinteza. Kad biljke uginu, ta se energija obično oslobađa kako biljke propadaju. U uvjetima povoljnim za stvaranje ugljena, proces raspadanja se prekida, sprečavajući oslobađanje pohranjene sunčeve energije. Energija je zaključana u ugljenu.

RUDARENJE UGLJENA
Trenutno se u svijetu proizvodi preko 6185 milijuna tona (Mt) kamenog ugljena i 1046 Mt smeđeg ugljena / lignita. Najveće zemlje proizvođači ugljena nisu ograničene na jednu regiju - prvih pet proizvođača tvrdog ugljena su Kina, SAD, Indija, Australija i Južna Afrika. Velik dio svjetske proizvodnje ugljena koristi se u zemlji u kojoj je proizveden; samo oko 17% proizvodnje kamenog ugljena namijenjeno je međunarodnom tržištu ugljena.

UPOTREBA UGLJA
Pristup suvremenim energetskim uslugama ne samo da doprinosi gospodarskom rastu i prihodima kućanstava, već i poboljšanoj kvaliteti života koji dolazi s boljim obrazovanjem i zdravstvenim uslugama. Svi izvori energije bit će potrebni za podmirivanje budućih potreba za energijom, uključujući ugljen.

ČEMU SE KORISTI UGLJEN?

Coal has many important uses worldwide. The most significant uses of coal are in electricity generation, steel production, cement manufacturing and as a liquid fuel. However global consumption is forecast to remain well over 8 billion metric tons in 2026 .

Od početka 21. stoljeća, globalna potrošnja ugljena rasla je brže od bilo kojeg drugog goriva. Pet najvećih korisnika ugljena - Kina, SAD, Indija, Rusija i Japan - čine 80% ukupne globalne upotrebe ugljena.

Različite vrste ugljena imaju različitu uporabu. Parni ugljen - poznat i kao termalni ugljen - uglavnom se koristi u proizvodnji električne energije. Koksni ugljen - poznat i kao metalurški ugljen - uglavnom se koristi u proizvodnji čelika.

Najveće tržište ugljena je Azija, koja trenutno čini preko 70% globalne potrošnje ugljena; premda je za značajan dio toga zaslužna Kina. Mnoge zemlje nemaju prirodne izvore energije dovoljne da pokriju svoje energetske potrebe, pa stoga moraju uvesti energiju kako bi pomogle u ispunjavanju njihovih zahtjeva. Japan, kineski Tajpej i Koreja, na primjer, uvoze značajne količine parnog ugljena za proizvodnju električne energije i koksnog ugljena za proizvodnju čelika.

Ostali važni korisnici ugljena uključuju rafinerije glinice, proizvođače papira i kemijsku i farmaceutsku industriju. Od nusproizvoda ugljena može se proizvesti nekoliko kemijskih proizvoda. Rafinirani katran od ugljena koristi se u proizvodnji kemikalija, poput kreozotnog ulja, naftalena, fenola i benzena. Plin amonijaka dobiven iz koksarskih peći koristi se za proizvodnju soli amonijaka, dušične kiseline i poljoprivrednih gnojiva. Na tisuće različitih proizvoda sastoje se od ugljena ili nusproizvoda ugljena: sapuna, aspirina, otapala, boja, plastike i vlakana, poput rajona i najlona.

GLOBAL COAL CONSUMPTION 2020-2023